Vikinzi
Na međama hrišćanskih zemalja zapadne Evrope stajali su paganski narodi. Skandinaviju su naseljavali germanski mnogobošci. Istočno od Labe, Sale i čeških planina živeli su Sloveni, a ostaci Avara su nastanjivali Panonsku niziju. Španiju i severnu Afriku držali su muslimani, čija je flota zavladala Sredozemljem.
Skandinavski narodi su poslednjih godina VIII veka pokrenuli poslednji talas germanskih seoba. Razlozi ovih pomeranja stanovništva su prilično nejasni. Osnovni uzrok verovatno leži u brzom povećanju stanovništva na ionako škrtoj zemlji. Skandinavci su na svojim brodovima počeli da plove severnom Evropom. Ovi mornari, plemići i obični ljudi nazivani su Vikinzima u svojim zemljama, a za Evropljane su bili Severnjaci (Normani). Samo su Norvežani i Šveđani delovali u zapadnoj Evropi. Švedski Vikinzi su gospodarili Baltikom, upadajući na istok.
Vikinzi su prvi put napali Englesku u leto 787. godine. U sedam narednih godina manastiri Lindisfern i Džerou bili su opljačkani i spaljeni. Normani su 814.godine spalili manastir na ostrvu Noarmutje koji se nalazi van ušća Loare. Oko pola veka su gotovo svakog leta vikinški odredi pustošili obale i niže delove rečnih dolina Engleske i Francuske. 841. godine njihova flota je uplovila u ušće Sene i opljačkala Ruan. Dve godine kasnije drugi pohod se kretao Loarom, kada je spaljen i opljačkan Nant. Sledeće godine, 844. opljačkali su dolinu Garone i spustili se sve do Sevilje koju su poharali. Do 857. godine Bordo, Tur, Bloa, Orlean, Poatje i Pariz bili su makar jednom opljačkani. Dve godine potom, 859. vikinška fota je pustošeći špansku obalu, prošla kroz Gibraltar, napala Maroko i Baleare i prezimila na ušću Rone. Vikinzi sa Loare su 872. godine zauzeli Anžer, koji im je nekoliko godina bio sedište. 885. godine njihova velika flota zaplovila je uz Senu, ka istoku. Kad su stigli do Pariza ponudili su gradu milost, ako im se dozvoli da nastave uz reku. Pošto je ponuda odbijena, oni su opseli grad sledeće dve godine dok ih napokon nije porazio Karlo Debeli (881-887) sa snažnom nemačkom vojskom.
Normanski odredi bili su veoma pokretljivi i nisu mnogo birali oblasti koje će napasti. Jače utvrđene gradove sa većim posadama bi obično zaobilazili. Tek početkom X veka su Franci otkrili uspešno sredstvo – suprotstavili su Vikinge Vikinzima. I mada su se napadi nastavili i posle 911. godine kada je Karlo Glupi, kralj zapadne franačke države naselio Vikinge oko ušća Sene, vreme njihovih invazija je bilo završeno.
Tokom druge polovine IX veka Engleska je još strašnije stradala od Francuza. Danci su 870. godine osvojili Istočnu Angliju. Nortambrija je pala 876. godine, a veći deo Mersije već sledeće godine. Ali ovo nisu bili pljačkaški pohodi, Danci su se naseljavali. Kralj Veseksa Alfred (871-899) organizovao je kakav takav otpor i posle duge borbe na kraju je uspeo da pobedi 885. godine, kada su Danci potpisali mir. Alfredov sin Edvard (899-925) i njegov unuk Etelstan (925-939) postepeno su preuzimali delove ostrva koje su držali Danci, ali ih nisu proteravali već su jednostavno Danci prihvatali vlast Anglosaksonaca.
Početkom IX veka Vikinzi su napali i Irsku. Neko vreme su držali gotovo čitavo ostrvo, ali su na kraju morali da se povuku u istočne luke – Dablin, Veksford i Voterford. 874. godine Vikinzi su stvorili i naselje na Islandu odakle su kasnije pustolovi otplovili na Grenland i čak na severnoameričku obalu.
Na međama hrišćanskih zemalja zapadne Evrope stajali su paganski narodi. Skandinaviju su naseljavali germanski mnogobošci. Istočno od Labe, Sale i čeških planina živeli su Sloveni, a ostaci Avara su nastanjivali Panonsku niziju. Španiju i severnu Afriku držali su muslimani, čija je flota zavladala Sredozemljem.
Skandinavski narodi su poslednjih godina VIII veka pokrenuli poslednji talas germanskih seoba. Razlozi ovih pomeranja stanovništva su prilično nejasni. Osnovni uzrok verovatno leži u brzom povećanju stanovništva na ionako škrtoj zemlji. Skandinavci su na svojim brodovima počeli da plove severnom Evropom. Ovi mornari, plemići i obični ljudi nazivani su Vikinzima u svojim zemljama, a za Evropljane su bili Severnjaci (Normani). Samo su Norvežani i Šveđani delovali u zapadnoj Evropi. Švedski Vikinzi su gospodarili Baltikom, upadajući na istok.
Vikinzi su prvi put napali Englesku u leto 787. godine. U sedam narednih godina manastiri Lindisfern i Džerou bili su opljačkani i spaljeni. Normani su 814.godine spalili manastir na ostrvu Noarmutje koji se nalazi van ušća Loare. Oko pola veka su gotovo svakog leta vikinški odredi pustošili obale i niže delove rečnih dolina Engleske i Francuske. 841. godine njihova flota je uplovila u ušće Sene i opljačkala Ruan. Dve godine kasnije drugi pohod se kretao Loarom, kada je spaljen i opljačkan Nant. Sledeće godine, 844. opljačkali su dolinu Garone i spustili se sve do Sevilje koju su poharali. Do 857. godine Bordo, Tur, Bloa, Orlean, Poatje i Pariz bili su makar jednom opljačkani. Dve godine potom, 859. vikinška fota je pustošeći špansku obalu, prošla kroz Gibraltar, napala Maroko i Baleare i prezimila na ušću Rone. Vikinzi sa Loare su 872. godine zauzeli Anžer, koji im je nekoliko godina bio sedište. 885. godine njihova velika flota zaplovila je uz Senu, ka istoku. Kad su stigli do Pariza ponudili su gradu milost, ako im se dozvoli da nastave uz reku. Pošto je ponuda odbijena, oni su opseli grad sledeće dve godine dok ih napokon nije porazio Karlo Debeli (881-887) sa snažnom nemačkom vojskom.
Normanski odredi bili su veoma pokretljivi i nisu mnogo birali oblasti koje će napasti. Jače utvrđene gradove sa većim posadama bi obično zaobilazili. Tek početkom X veka su Franci otkrili uspešno sredstvo – suprotstavili su Vikinge Vikinzima. I mada su se napadi nastavili i posle 911. godine kada je Karlo Glupi, kralj zapadne franačke države naselio Vikinge oko ušća Sene, vreme njihovih invazija je bilo završeno.
Tokom druge polovine IX veka Engleska je još strašnije stradala od Francuza. Danci su 870. godine osvojili Istočnu Angliju. Nortambrija je pala 876. godine, a veći deo Mersije već sledeće godine. Ali ovo nisu bili pljačkaški pohodi, Danci su se naseljavali. Kralj Veseksa Alfred (871-899) organizovao je kakav takav otpor i posle duge borbe na kraju je uspeo da pobedi 885. godine, kada su Danci potpisali mir. Alfredov sin Edvard (899-925) i njegov unuk Etelstan (925-939) postepeno su preuzimali delove ostrva koje su držali Danci, ali ih nisu proteravali već su jednostavno Danci prihvatali vlast Anglosaksonaca.
Početkom IX veka Vikinzi su napali i Irsku. Neko vreme su držali gotovo čitavo ostrvo, ali su na kraju morali da se povuku u istočne luke – Dablin, Veksford i Voterford. 874. godine Vikinzi su stvorili i naselje na Islandu odakle su kasnije pustolovi otplovili na Grenland i čak na severnoameričku obalu.
Нема коментара:
Постави коментар